Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sastoji se iz različitih oblika imovine, odnosno, stvari ili prava koje su stekli učinilac krivičnog djela ili povezane osobe. Ekspanzija tržišta kapitala i pojava novih oblika dematerijalizirane (finansijske) imovine, kao što su novčana sredstva na posebnim investicijskim računima, potraživanja, dionice, poslovni udjeli i udjeli u fondovima, te drugi oblici vrijednosnih papira, doveli su do toga da se ovi instrumenti sve više koriste kao “sigurna luka” za skrivanje nezakonito stečene imovine.
Uključivanjem država u moderne finansijske tokove, te rastom obima kriminalnih aktivnosti u području privrednog i finansijskog kriminala, rastu svakako i potencijalna skrovišta nezakonito stečene imovine, koja se pokušava prikriti od tijela krivičnog progona. Time se bankovni računi sve više napuštaju kao sigurno utočište nezakonito stečene imovine, i ista biva usmjerena u druga potencijalno sigurnija skrovišta.
U novije vrijeme imovinska korist pribavljena krivičnim djelom se sve češće investira u alternativne vidove imovine, koji omogućavaju veći nivo zaštite identiteta pojedinaca i izvora njihovih sredstava. Na taj način se imovinska korist sve češće nalazi na skrbničkim računima, što omogućava vlasniku visok stepen diskrecije u vezi sa stvarnim vlasništvom nad tom imovinom, i visok stepen sigurnosti od dostavljanja podataka o samim nositeljima prava na tim računima.
Sa druge strane, ekspanzija otvorenih fondova, dovela je do toga da se vlasnici imovine ne rijetko odlučuju, uspostavljajući disperziju rizika ulaganja, uložiti dio sredstava i u ove fondove, koji pored atraktivnih prinosa, donose i visok stepen zaštite informacija o samim vlasnicima.
Da bi se na adekvatan način odgovorilo ovim savremenim trendovima Zakonom su uspostavljeni mehanizmi dolaska do podataka o stvarnom identitetu vlasnika finansijske imovine, obavljenim transakcijama na domaćem i stranim tržištima kapitala i stvarnoj vrijednosti pojedinih njenih oblika. Isto tako, osigurano je zakonito i efikasno “zamrzavanje” finansijske imovine tokom postupka, te trajno oduzimanje na osnovu sudske presude sa ciljem da Federacija BiH postane titular nad ovim oblicima imovine. U konačnici postupanje sa finansijskom imovinom je u nadležnosti Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom koja se stara o ostvarenju javnog interesa u ovom segmentu postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
Konkretno postupanje skrbničkih banaka i društava za upravljanje sa fondovima u okviru postupka za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom prikazano je na sljedećim infografikama:

Postupanje skrbničkih banaka u postupku za oduzimanje imovinske koristi – LINK

Postupanje Društava za upravljanje fondovima u postupku za oduzimanje imovinske koristi – LINK