Trajno oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom Sud određuje donošenjem presude u redovnom ili posebnom postupku. Tim aktima određuje se vlasništvo Federacije BiH nad oduzetom imovinom, sastav oduzete imovine, njena novčana protuvrijednost, rok za dobrovoljno izvršenje presude, te nalog za upis prava vlasništva u korist Federacije BiH u javnim knjigama i registrima.
Nakon što se sudska presuda o trajnom oduzimanju imovine izvrši, bilo dobrovoljno u tzv. “paricionom” roku od 15 dana ili putem prisilnog izvršenja, staranje o imovini preuzima Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom, kojoj stoje na raspolaganju različite opcije postupanja u ovoj posljednjoj fazi postupka za oduzimanje imovinske koristi.
Nakon što izvrši procjenu imovine Agencija je dužna provesti postupak prodaje imovine metodom javnog nadmetanja, a sredstva ostvarena prodajom uplaćuju se u korist Budžeta Federacije BiH. U slučaju da prvo javno nadmetanje ne uspije Zakon je predvidio zakazivanje drugog kruga javne prodaje, gdje je oduzetu imovinu moguće prodati i po nižoj cijeni, ali koja ne može biti niža od 50% od vrijednosti procijenjene imovine.
Kako se oduzeta imovina može sastojati u vrijednosnim papirima (dionice, obveznice, certifikati, trezorski zapisi i dr.), prodaja ovog oblika imovine vrši se u skladu sa posebnim propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira.
U slučaju da se u roku od jedne godine dana oduzeta imovina ne proda nakon drugog kruga javnog nadmetanja, Zakon je ovlastio Agenciju da shodno procjeni predloži Vladi Federacije BiH dalje postupanje sa oduzetom imovinom. Na taj način, imovinu je moguće:

(1) pokloniti institucijama koje se primarno finansiraju iz budžeta FBiH,

(2) pokloniti u humanitarne svrhe,

(3) iznajmiti,

(4) ustupiti na čuvanje i korištenje, ili

(5) uništiti.

Konkretne radnje koje poduzima Agencija sa ciljem upravljanja sa trajno oduzetom imovinom prikazane su u narednoj infografici.