Da li se kriminal isplati? Primjer društva na reformskom putu

Na XVII godišnjoj konferenciji Evropskog kriminološkog udruženja, koja je organizirana u Velsu, Velika Britanija, u okviru tematskog panela pod nazivom “Illicit drugs – current and future issues” izloženi su rezultati istraživanja prakse oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u Federaciji BiH.

Profesori sarajevskog Univerziteta prof. dr. Darko Datzer i prof. dr. Eldan Mujanović imali su na ovom znanstvenom skupu prezentaciju na temu “Does crime pay? The case of society on path to reform”.

Tokom spomenutog izlaganja predstavljeni su rezultati analize ukupno 284 krivična predmeta, tj pravosnažne presude donosene u periodu od 2003. do 2016. godine od strane 39 od 44 postojećih sudskih instanci u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koje su sadržavale odluku o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. U ovom periodu sudovi su u okviru obuhvaćenih presuda donijeli odluke o oduzimanju imovinske koristi ukupne vrijednosti od 18.936.886,44 KM. Prosječna vrijednost oduzete koristi za ovaj period je iznosila 1.352.634,75 KM što je značajno ispod evropskih prosjeka. Raspon vrijednosti oduzete imovinske koristi se kretao od 10 KM do 3.145.700,00 KM po predmetu. Prosječna vrijednost je u svim analiziranim predmetima iznosila 66.679,17 KM, sa vrijednosti mediana od 1.060,00 KM. U prosjeku ukupna srednja vrijednost oduzete imovinske koristi u ovom trinaestogodišnjem periodu čini tek 0,006% prosječnog BDP-a u Federaciji Bosne i Hercegovine što je opet manji procenat od evropskog prosjeka zabilježenog u državama članicama Evropske unije.
Oko polovine svih predmeta u kojima su sudovi donijeli odluku o oduzimanju imovinske koristi se odnosi na krivična djela imovinskog kriminala (krađe, teške krađe, razbojništva i dr.), dok ih slijede krivična djela zloupotrebe opojnih droga i porezne utaje, zloupotrebe u gospodarskom poslovanju, te pronevjere i dr.
Ono što je bitno istaći jeste da je istraživanjem identifikovan vrlo značajan problem neizvršenja odnosno nedovoljnog izvršenja sudskih odluka koje su sadržavale odluku o oduzimanju imovinske koristi. Tako je za analizirani broj predmeta utvrđeno da se i dalje treba izvršiti presuda u kojima je oduzeta imovinska koristi vrijednosti od 8.137.070,00 KM (što čini 44,55% vrijednosti svih analiziranih odluka), dok je u istom periodu uspješno izvršeno odluka sa oduzetom imovinskom koristi vrijednosti od 268.219,00 KM. U odnosu na onu imovinsku korist koja je bila privremeno osigurana sudskim odlukama (privremeno oduzimanje) istraživanjem je utvrđeno da je od te imovinske koristi trajno oduzeta korist vrijedna 31.696,00 KM.
Na kraju, zaključci ovog istraživanja su ukazali na činjenicu da je pravni okvir za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u značajnoj mjeri usaglašen sa međunarodnim standardima, dok praksa primjene nije na zadovoljavajućem nivou. Neki od praktičnih problema se svakako tiču nejasnoća u smislu ovlaštenja i obaveze za pokretanje izvršnih postupaka, kriterija za vrednovanje rada tužilaca i sudija u odnosu na finansijske istrage i oduzimanje imovinske koristi, nedovoljnih resursa, specijalizacije i niskog nivoa svjesti o značaju ovog instituta.